News

Date12.10.2017.

Bolje upravljanje oceanima radi zaštite 'plavog planeta'

Hrvatska kao primarno turistička zemlja sigurno ne želi nezadovoljne goste koji će sa svojih odmora odlaziti s dojmovima o prljavom moru i zapuštenim plažama. Isto tako, moramo misliti na egzistenciju naših ribara kao i zaštitu ribljeg fonda za buduće generacije. No, nije sve u velikim planovima i milijunima i milijardama kilometara ili eura. Europska komisija najavila je i još jednu mjeru: ukidanje korištenja plastičnih čaša za jednokratnu upotrebu u svojim uredima u Bruxellesu do kraja godine.

Oceani prekrivaju oko 70 posto površine našeg planeta, daju nam većinu kisika, a o njima direktno ovise životi oko tri milijarde stanovnika Zemlje. Na žalost, u tom plavetnilu svakim je danom sve više otpada, a sve manje riba, klimatske promjene ostavljaju svoje tragove i ako ne promijenimo način ophođenja s našim oceanima teško ćemo moći zadržati nadimak 'plavi planet'. Prošlog su se tjedna (5. i 6. listopada), na Malti na konferenciji Naš ocean, u organizaciji Europske unije, okupili predstavnici iz javnog i privatnog sektora iz 112 država sa šest kontinenata, te preuzeli obaveze vrijedne šest milijardi eura radi boljeg upravljanja našim oceanima.

Europsku komisiju je predstavio najviši vrh. Sudjelovali su naime visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini, Frans Timmermans, prvi potpredsjednik, Karmenu Vella, povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo te Neven Mimica,  povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj, što govori o njenoj snažnoj predanosti održivosti, sigurnosti i napretku naših oceana.

Unijinih 550 milijuna eura
Ukupno gledajući, taj novac će se uložiti za više od 400 preuzetih obaveza radi jače borbe protiv onečišćenja mora i proširivanja zaštićenih područja, veće sigurnost oceana, poticanja inicijativa u okviru plavog gospodarstva i održivog ribarstva te intenziviranja napora EU-a za borbu protiv klimatskih promjena, u skladu s Pariškim sporazumom i ciljevima održivog razvoja u okviru Plana 2030.
Europska unija je predvodnik globalnih promjena u korist oceana, a za inicijative je odredila oko 550 milijuna eura. Radi se o 36 obaveza za zdravija, čišća i sigurnija mora. Dio tih inicijativa nije u direktnoj vezi s članicama EU-a, već zemljopisno gledano, puno daljim državama, no oceani su ti koji nas svejedno čine, bližim ili daljim, susjedima. Pročitajte primjere preuzetih obaveza

Povjerenik Neven Mimica je tim povodom izjavio: Protekla dva dana dala su rezultate kad je riječ o našim obvezama u pogledu ciljeva održivog razvoja. Mali ribari diljem svijeta imaju bolje izglede za siguran, zakonit i održiv ribolov. Prehrambeni su lanci sigurniji, a obalna područja zaštićenija. Poduzimamo mjere u području klimatskih promjena. Za mnoge od naših partnera iz zemalja u razvoju održivo upravljanje oceanima pitanje je opstanka. Pred nama je još dug put, ali napredujemo u pravom smjeru.

Posebno je važno da su na konferenciji bile i velike međunarodne korporacije koje su također sudjelovale u kreiranju inicijativa i preuzimanju financijskih obaveza jer jedino sinergija javnog i privatnog sektora može donijeti konkretne rezultate.

Bez ribolova oko Jabučke kotline

Za Hrvatsku kao članicu Unije, a ujedno i državu koja izlazi na Jadransko more, ova je tema posebno važna, bilo da je riječ očuvanju okoliša ili ribljeg fonda. Naime, sudionici su najavili uspostavu više od 2,5 milijuna četvornih kilometara novih zaštićenih morskih područja, što je više od polovine površine cijele Europske unije.
Između ostalog se također spominje i namjera uspostavljanja zone sa zabranom ribarenja u dijelu izvan teritorijalnih voda Hrvatske i Italije, odnosno oko kotline Jabuka / Pomo u Jadranskom moru. Radi se o jednom od najvažnijih jadranskih prirodnih mrjestilišta riba i ostalih vrsta, poput zubatca, oslića, škampa, bijelog muzgavca, lignjuna, grdobine i slično, a ima direktan utjecaj na ukupan riblji fond u Jadranu i Mediteranu. Inicijativu ću tek raspraviti Opća komisija za ribarstvo na Mediteranu (GFCM), kao dio Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a, na predviđenoj godišnjoj sjednici u Crnoj Gori, za nekoliko dana.

Otpada koliko su teške sve ribe

Također, istraživanja već pokazuju da oko 80 posto plastike s kopna završi u oceanima i morima. Nedavne kiše pokazale su kako to može izgledati u Parku prirode Telašćica, na samom rubu Nacionalnog parka Kornati, kada je zbog iznimnih padalina bujica u more odnijela tone smeća s lokalnog neuređenog odlagališta otpada. Nautičari, ronioci i svi posjetitelji tog iznimnog prirodnog lokaliteta sigurno ovih dana nemaju lijepe uspomene. Nimalo ne tješi činjenica da će morske struje s vremenom raznijeti to smeće dalje od obale jer ono će opet završiti tamo gdje nije ni trebalo doći – na morskom dnu, u ustima riba i drugih ribljih vrsta, pa na koncu i na našim tanjurima.  
Stoga nimalo ne čudi Greenpeacov izvještaj koji je ljetos ukazao da se u sredozemnom bazenu na svakih četiri četvorna metra može naći jedan komad plastike. Na žalost, tako se sasvim izvjesno čini da će u svjetskim morima do 2050. godine biti plastike koliko su teške sve ribe, ako nastavimo s istom dinamikom onečišćavanja tog plavetnila, kako su poručili iz Zaklade Ellen MacArthur na ovogodišnjem susretu u Davosu.

Bez plastičnih čaša u Bruxellesu

Hrvatska kao primarno turistička zemlja sigurno ne želi nezadovoljne goste koji će sa svojih odmora odlaziti s dojmovima o prljavom moru i zapuštenim plažama. Isto tako, moramo misliti na egzistenciju naših ribara kao i zaštitu ribljeg fonda za buduće generacije.

No, nije sve u velikim planovima i milijunima i milijardama kilometara ili eura. Europska komisija najavila je i još jednu mjeru: ukidanje korištenja plastičnih čaša za jednokratnu upotrebu u svojim uredima u Bruxellesu do kraja godine. Svatko od nas u uredu ili domu može isto tako s jednim, pa još jednim, pa možda i dva, pa onda opet još jednim… malim i jednostavnim potezima smanjiti korištenje plastike, proizvodnju otpada, zaštititi ribe i druge vrste u Jadranu te postupno unaprijediti životne uvjete na jedinom 'plavom planetu' kojeg znamo.

Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj

Fotografije


Partners