Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je: Hrvatska i njezin glavni grad pretrpjeli su jednu od najtežih prirodnih katastrofa u preko sto godina, koja je prouzročila velike štete i poremećaje. A pogodila je u trenutku kada se populacija već morala nositi s pandemijom koronavirusa i ograničenjem kretanja. Današnjom odlukom nastoji se ublažiti veliki teret koji ta zemlja nosi i ponovno pokazati solidarnost EU-a u takvim teškim vremenima.

Hrvatska će u narednim danima primiti predujam, najviši ikad isplaćen iz FSEU-a. U međuvremenu Komisija dovršava analizu zahtjeva hrvatskih vlasti i predložit će konačni iznos pomoći, koji trebaju odobriti Europski parlament i Vijeće.

Kontekst

Teški potres pogodio je 22. ožujka 2020. Zagreb, glavni grad Hrvatske, i njegovu okolicu. Neposredno nakon toga aktiviran je Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu kako bi se hitno odgovorilo na situaciju: šatori, kreveti, grijalice i vreće za spavanje iz Slovenije, Mađarske, Austrije i Italije brzo su otpremljeni u pogođena područja. Komisija je pružila potporu i u operacijama spašavanja i procjene štete putem EU-ovih usluga upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus (link is external). Hrvatska je zatim 11. lipnja 2020., unutar propisanog roka od 12 tjedana nakon katastrofe, podnijela puni zahtjev za pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a.

U okviru FSEU-a pruža se financijska potpora državama članicama i zemljama pristupnicama nakon teških prirodnih katastrofa. Otkad je osnovan, 2002., taj se fond koristio za 88 katastrofa različite prirode, kao što su poplave, šumski požari, potresi, oluje i suše. Dosad su 24 zemlje (23 države članice i jedna zemlja pristupnica) dobile potporu, neke od njih više puta, u ukupnom iznosu od 5,5 milijardi eura. U sklopu odgovora EU-a na pandemiju koronavirusa i s njom povezanu javnozdravstvenu krizu, FSEU se odnedavno primjenjuje i na teške javnozdravstvene krize, a najveći dopušteni iznos predujma povećan je s 30 milijuna na 100 milijuna eura.

Više info: OVDJE