Europska komisija koordinira europski zajednički odgovor na krizu izazvanu bolešću COVID-19 i pomaže državama članicama u borbi protiv pandemije.  Države članice predvode u tome, ali Komisija je predložila dosad nezabilježen niz mjera koje će im omogućiti da se bolje i lakše nose s pandemijom.

KOMISIJINE MJERE

Europska komisija koordinira europski zajednički odgovor na krizu izazvanu bolešću COVID-19 i pomaže državama članicama u borbi protiv pandemije.  Države članice predvode u tome, ali Komisija je predložila dosad nezabilježen niz mjera koje će im omogućiti da se bolje i lakše nose s pandemijom.

Javnozdravstvene mjere

Europska komisija smatra da je najvažnije spasiti što više života. Zato se nastoji koordinirati s državama članicama i u cijeloj Europi olakšati nabavu zaštitne i medicinske opreme. Usto, preusmjerava postojeća sredstva namijenjena istraživanju i dodaje nova kako bi se pronašlo cjepivo, te počela njegova masovna proizvodnja i primjena.

U suradnji s industrijom i državama članicama Komisija pomaže da maske, rukavice, zaštitna odjeća i ostala oprema postanu dostupniji, npr. tako da postojeći proizvođači povećaju proizvodnju, da se olakša uvoz i potaknu alternativni načini proizvodnje.

S obzirom na nestašicu toga materijala, Komisija je pokrenula četiri postupka nabave zajedno s državama članicama, radi ubrzavanja nabave medicinske opreme:

• 28. veljače Komisija je objavila poziv na iskaz interesa za osobnu zaštitnu opremu.
• 17. ožujka Komisija je objavila natječaj za dodatne kategorije osobne zaštitne opreme.

Ti prvi postupci zajedničke nabave pokazali su se uspješnima. Već 24. ožujka proizvođači su podnijeli ponude koje su u nekim slučajevima čak i premašile količine koje je za svaki pojedinačni predmet tražilo 25 država članica koje sudjeluju u postupku. Oprema bi trebala postati dostupna dva tjedna nakon što države članice potpišu ugovor s ponuditeljima, a to se očekuje idućih dana.

• 17. ožujka Komisija je objavila natječaj za respiratore. U njemu sudjeluje 25 država članica, a rok za predaju ponuda bio je 26. ožujka.
• 18. ožujka Komisija je objavila novi postupak javne nabave laboratorijske opreme i pribora za testiranje. Sudjeluje 18 država članica, a krajnji rok za podnošenje prijava je 31. ožujka

Kao dodatnu sigurnosnu mjeru Komisija je 19. ožujka dopustila stvaranje strateških zaliha u okviru sustava rescEU – zajedničkih europskih rezervi – respiratora, osobne zaštitne opreme, maski za višekratnu uporabu, cjepiva i sredstava za liječenje te laboratorijske opreme. Komisija će financirati 90 % troškova stvaranja zaliha i upravljati distribucijom opreme kako bi se ona slala onamo gdje je najpotrebnija.

Za financiranje istraživanja Komisija je već mobilizirala 140 milijuna eura i odabrala 17 novih projekata. Osim toga, Komisija je 16. ožujka osigurala 80 milijuna eura financijske potpore CureVacu, vodećem poduzeću koje razvija cjepiva kako bi intenziviralo razvoj i proizvodnju cjepiva protiv koronavirusa.

Gospodarske mjere                                                  

Da bi se ublažio udar na živote građana i gospodarstvo, Komisija je 13. ožujka donijela mjere sveobuhvatnoga gospodarskog odgovora na pandemiju, zatim 19. ožujka donijela privremeni okvir za mjere državne potpore, a 20. ožujka i prijedlog aktiviranja opće klauzule o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Aktiviranjem te klauzule državama članicama omogućeno je da donose fiskalnu politiku koja im olakšava provedbu svih potrebnih mjera za borbu protiv krize, a da ipak ostanu u okviru pravila Pakta o stabilnosti i rastu.

Uz te sveobuhvatne makroekonomske mjere Komisija je pripremila i Investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus, vrijednu 37 milijardi eura, iz koje će pomagati zdravstveni sektor, tržište rada te mala i srednja poduzeća iz svih pogođenih sektora. Osim toga, mjere donesene na nacionalnoj razini dopunit će se upotrebom postojećih instrumenata iz proračuna EU-a za pomoć likvidnosti malih i srednjih poduzeća.

Popis odobrenih programa nalazi se na internetskim stranicama Komisijina odgovora na koronavirus koje su posvećene gospodarstvu.

Komisija mobilizira i proračun EU-a za preusmjeravanje ulaganja onamo kamo je potrebno. Uz Investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus Komisija je 13. ožujka pripremila i niz prijedloga izmjene propisa kako bi države članice mogle maksimalno iskoristiti tu financijsku pomoć.

Komisija je predložila da se područje djelovanja Fonda solidarnosti Europske unije proširi na zdravstvene krize, a da se najteže pogođenim državama članicama na raspolaganje stavi 800 milijuna eura. Usto je predložila i da se milijarda eura prusmjeri iz proračuna EU-a u jamstva Europskom investicijskom fondu kao poticaj bankama da sudjeluju u očuvanju likvidnosti MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije.

Mjere na granicama i ograničavanje putovanja

Kako za pandemije teretni prijevoz u EU-u ne bi stao, Komisija je 23. ožujka izdala praktične savjete za primjenu tzv. Zelenih traka. Od država članica zahtijeva se da na svim relevantnim međudržavnim graničnim prijelazima na transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) odmah proglase „zelene trake”. One moraju biti otvorene za sva teretna vozila, bez obzira na to koju robu prevoze. Prelazak granice ne smije trajati više od 15 minuta, sa svim pregledima i zdravstvenim provjerama.

Za vanjske je granice Komisija 16. ožujka predložila privremeno ograničenje putovanja građana trećih zemalja ako nije nužno, a čelnici država članica to su 17. ožujka jednoglasno prihvatili.

Pandemija bolesti COVID-19 uvelike utječe i na europski zračni sektor. Da bi ublažila taj štetni utjecaj, Europska je komisija 10. ožujka predložila ciljane propise kojima sprečava tzv. fantomske letove što ih zračni prijevoznici obavljaju s gotovo praznim zrakoplovima kako bi ispunili odredbe pravila „iskoristi ili izgubi” prema kojem moraju iskoristiti najmanje 80 % dodijeljenih aerodromskih slotova da bi ih mogli zadržati i sljedeće godine.

Međunarodni odgovor i međunarodni forumi

Komisija je 24. veljače objavila da će paketom pomoći vrijednim 232 milijuna eura pomoći Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, prvenstveno za globalnu pripremu i plan odgovora. Dio tih sredstava (15 milijuna eura) dodijeljeni su Africi, npr. senegalskom Pasteurovu institutu u Dakaru, za mjere kao što su brzo dijagnosticiranje i epidemiološki nadzor. Stotinu milijuna eura odlazi za prijeko potrebno istraživanje u području dijagnostike, liječenja i prevencije. Od toga 90 milijuna eura dolazi kroz Inicijativu za inovativne lijekove, partnerstvo Europske unije i farmaceutske industrije. Naposljetku, tri milijuna eura dodijeljena su Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu za repatrijacijske letove kojima su građani EU-a vraćeni iz kineskoga grada Wuhana.

Više saznajte: OVDJE